Putin i Si
Foto: AP/Foto:AP

Radi se o gasovodu koji će povezivati nalazišta Zapadnog Sibira sa kineskim regionom Sinđiang, uz kapacitet isporuke do 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Nova trasa ide preko Mongolije, duž pravca poznatog kao „Savez Istok“, a svi tehničko-ekonomski dokumenti već su spremni. Kako je potvrdio ruski vicepremijer Aleksandar Novak, preostaje još dogovor o komercijalnim detaljima, nakon čega sledi početak gradnje.

Kina spremna, logika tržišta jasna

Kineski ambasador u Moskvi, Džang Hanhuij, još u aprilu je najavio da je Peking spreman da proširi uvoz ruskog gasa, uz ocenu da je Rusija „stabilan i pouzdan partner“. U svetlu rastućih tenzija sa Sjedinjenim Državama i volatilnosti globalnog tržišta tečnog prirodnog gasa (LNG), kinesko interesovanje ima jasnu stratešku dimenziju – sigurnost snabdevanja.

Za Rusiju, koja je poslednjih godina izgubila oko 100 milijardi kubnih metara godišnjeg izvoza ka EU, Kina se nameće kao logičan i ključni energetski kupac.

Dugo se raspravljalo o pravcu gasovoda – da li koristiti postojeću infrastrukturu kroz Kazahstan ili trasirati novu rutu kroz Mongoliju. Političke ambicije Astane i postojeći ugovori sa Kinom (10 milijardi kubika godišnje) zakomplikovali su odnose, dok je Mongolija, kako navodi Novak, bila znatno kooperativnija i fleksibilnija. Konačna odluka: gasovod ide kroz Mongoliju – ta trasa se više ne dovodi u pitanje.

Šansa za rusku unutrašnju gasifikaciju

Osim izvoznog značaja, „Sila Sibira 2“ ima i domaću ulogu. Kako ističe Pavle Marišev iz Ruskog gasnog društva, eksploatacija nalazišta na Jamalu i Gidanu ne sme da stane. Novi gasovod omogućava gasifikaciju udaljenih oblasti i povezivanje velikih gasnih koridora u jedinstveni sistem.

Gasovod

Ilustracija

 

Osim toga, u kombinaciji sa „Silom Sibira 1“, novi gasovod stvara infrastrukturu koja bi mogla postati kičma ruske energetske orijentacije ka Aziji.

Spekuliše se da bi Kina mogla dobijati gas po cenama sličnim domaćim tarifama u Rusiji – koje su i do 40% niže od globalnih. Ipak, profesor Pavle Sevostjanov sa Ruskog ekonomskog univerziteta upozorava da je još rano govoriti o konačnim cenama – prvo treba zaključiti investicioni model.

Sa druge strane, stručnjak Leonid Hazanov upozorava na moguće izazove: ekološke dozvole, finansijska struktura, kao i problemi transporta cevi kroz zabačene oblasti Sibira i Mongolije. Ipak, svi sagovornici se slažu – prepreke su ozbiljne, ali nisu nepremostive.

Najveći energetski projekat Evroazije?

Ako se dogovor o finansijama uskoro postigne, „Sila Sibira 2“ bi mogla postati najvažniji energetski projekat ove decenije u evroazijskom prostoru. U vremenu kada svet traži stabilne i dugoročne izvore energije, ovaj gasovod bi mogao preoblikovati energetske tokove, smanjiti zavisnost Kine od LNG tržišta i ojačati rusku poziciju kao ključnog igrača na azijskom energetskom tržištu.

Za Moskvu – alternativa Zapadu. Za Peking – energetska sigurnost. Za region – novi strateški poredak. Gradnja može da počne.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading