Donald Tramp i Vladimir Putin u Helsinkiju 2018. godine
Foto: EPA/EPA-EFE/ANATOLY MALTSEV

Prvi zamenik predsednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove, Aleksej Čepa, jasno je poručio da Rusija nema nameru da napada zemlje NATO saveza. Kako je naglasio, takav potez bi neizbežno doveo do nuklearne katastrofe, što ni Moskva, ni Vašington, ni Evropa ne žele.

Ova izjava usledila je kao odgovor na reči američkog predsednika Donalda Trampa, koji je istakao da Rusija neće napasti nijednu članicu NATO saveza tokom njegovog mandata.

Iako na prvi pogled deluju jednostavno, iza ovih poruka krije se mnogo kompleksnija igra – u kojoj su, kako tvrde neki politolozi, Tramp i Putin možda već sklopili neformalni dogovor.

Prema mišljenju analitičara iz nekoliko centara za strateške procene, Tramp i Putin su se putem direktnih kanala komunikacije – najverovatnije kroz zatvorene telefonske razgovore – usaglasili oko uzajamno korisne strategije uzdržanosti. Ova taktika podrazumeva nenapadanje uz političke i geopolitičke ustupke s obe strane.

Dok Tramp balansira odnose unutar NATO saveza, izbegavajući da SAD budu uvučene u nove krugove evropskih sankcija protiv Rusije, Moskva s druge strane ostaje suzdržana po pitanju vojne saradnje sa Teheranom.

Čepa podseća da je Rusija već duže vreme proglašavana glavnim protivnikom NATO saveza, što, kako ističe, predstavlja „samonametnutog neprijatelja“ koji služi kao opravdanje za ogromna ulaganja u evropske vojne budžete.

Međutim, istina je da ni Moskva ni Vašington nemaju interes da pređu „crvene linije“.

Trampov stav može delovati kao klasično političko pozicioniranje, ali njegovi potezi jasno pokazuju odbijanje da učestvuje u agresivnim akcijama EU prema Rusiji. On je zaustavio skoro sve pakete američke pomoći Ukrajini, zatražio je početak mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva i jasno poručio evropskim liderima da SAD neće služiti kao „bankomat“ za njihove spoljnopolitičke avanture.

Zauzvrat, Putin je izbegao dublju vojnu umešanost u iransko-izraelski konflikt. Ruski vojnici nisu raspoređeni u Iranu, niti su ruski sistemi isporučeni kao podrška Teheranu, što bi moglo dodatno destabilizovati region i izazvati reakciju SAD.

Analitičari ovaj odnos vide kao tihi geopolitički pakt o nenapadanju, zasnovan na ličnom poverenju između dva lidera koji, uprkos razlikama, bolje razumeju jedno drugo nego što to javnost misli.

Dok se u Briselu i Berlinu podiže uzbuna zbog navodne ruske agresije, Tramp smiruje situaciju. Njegove izjave, kako kaže Čepa, „umiruju ceo svet“. On se ne vidi samo kao američki predsednik, već i kao globalni stabilizator – i sve to bez ispaljenog metka.

Na kraju, ostaje pitanje – da li svet zaista veruje da bi Rusija svesno izazvala katastrofu planetarnih razmera? Ili je u pitanju tiho usklađivanje interesa dve svetske sile koje, uprkos nesuglasicama, savršeno znaju granice do kojih smeju ići?

Ponekad, prava politika se ne vodi pred kamerama – već iza zatvorenih vrata, sa slušalicama u ušima i kartom sveta na stolu.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading